Krpelji su nametnici koji povremeno žive na životinjama, pticama i sisarima, a iznimno i na čovjeku, pri čemu domaćinu sišu krv koja im je potrebna za ishranu i za razmnožavanje. Iz tog razloga, krpelji mogu prenijeti uzročnike zaraznih bolesti. Prirodno stanište krpelja su listovi i grane grmova i niskog raslinja, te u šikarama, pretežno u šumskim predjelima.
U proljetnim i ljetnim danima brojnost krpelja je na vrhuncu, pa je boravak u prirodi, među niskim raslinjem, povezan s rizikom od kontakta.
Nakon ugriza krpelja na koži se, u roku od dva do trideset dana, pojavljuje crvenilo na koži ovalnog ili prstenastog oblika, prečnika većeg od 5 cm. Crvenilo ostaje na koži do nekoliko sedmica, blijedeći postupno od sredine prema krajevima. U slučaju pojave takvih promjena na koži, neophodno je javiti se ljekaru.
Krpelji najčešće prenose bolesti kao što su Lajmska bolest (Lyme borelioza ili erythema migrans) i krpeljni meningoencefalitis. Lajmsku bolest uzrokuje bakterija Borrelia burgdorferi, a prate je simptomi: umor, groznica, temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, povećani limfni čvorovi, karakterističan osip na koži. Liječi se antibioticima kako bi se spriječili kasniji stadiji bolesti i posljedice poput artritisa, miokarditisa, meningitisa i neuritisa.
Krpeljni meningoencefalitis (KME) je upalna bolest centralnog nervnog sistema, uzrokovana virusom. Infekcija ovim virusom uzrokuje blagu bolest praćenu povišenom temperaturom, općom slabošću, klonulošću, bolovima u mišićima i drugim nespecifičnim simptomima, a kod manjeg se broja zaraženih razvije drugi stadij bolesti s ponovnim porastom temperature i tipičnom kliničkom slikom zahvaćenosti moždanih ovojnica. Klasična slika meningitisa odnosno encefalitisa očituje se jakom glavoboljom, kočenjem vrata, mučninom, povraćanjem i drugim neurološkim simptomima (sve do poremećaja svijesti).
Vakcinacijom se može spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa. Isto se provodi kroz tri doze, čime se postiže zaštita tri do četiri godine, nakon čega je potrebna dovakcinacija jednom dozom. Preporučuje se osobama koje su najčešće izložene ubodu krpelja: šumarima, šumskim radnicima, vojnicima, lovcima, planinarima, ali i izletnicima i turistima koji samo povremeno borave u endemskim krajevima.
MJERE ZAŠTITE OD KRPELJA
– nositi prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele),
– izbjegavati odjeću tamnih boja na kojoj se krpelj teže uočava i materijale poput vune, flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače,
– hodati obilježenim stazama, izbjegavati provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo,
– primijeniti repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite uputstva o proizvodu!),
– nakon povratka iz prirode se pregledati i provjeriti imate li na koži ili odjeći krpelja, kako biste ga što prije odstranili. Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (i nekoliko sati) “šeta” tražeći pogodno mjesto za ugriz,
– pri povratku iz prirode presvući odjeću i pažljivo pregledati cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe da bi se mogli pregledati i neuočljivi dijelovi tijela),
– posebno pretražiti dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, grudi, pazuhe, područje iza koljena, pupak, …),
– istuširati se po povratku iz boravka u prirodi,
Ako uočite krpelja, što prije ga uklonite s kože!
Kod djece će se krpelji često naći na glavi zbog toga što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše “pokupi” krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela.
PREPORUČENE MJERE U SLUČAJU UBODA KRPELJA, KAD SE VEĆ PRIČVRSTIO ZA KOŽU
Krpelja koji se pričvrstio za kožu je nužno što prije ukloniti budući da je rizik od infekcije veći što je krpelj duže pričvršćen ali i lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.
Krpelja je potrebno izvaditi pincetom pri čemu se prethodno moraju dezinfikovati ruke i instrument, vodeći računa da se vrhom pincete krpelj zahvati što bliže glavici, uz kožu, te ga laganim povlačenjem izvući iz kože.
Krpelja nije preporučeno premazivati alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem ni sl., niti “paliti” plamenom, ne smije se povlačite naglo, stiskati niti gnječiti, jer se time uzrokuje grčenje krpelja i pojačano izlučivanje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo pa se na taj način i lakše prenese zaraza.
Boravak u prirodi može biti uživanje čak i uz mjere opreza u svrhu zaštite zdravlja!
Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Vlade Brčko distrikta BiH
