Sajam prati 7.000 predstavnika medija koji su bili prisutni na 2.600 oficijelnih događaja. Ukupan broj posjetilaca je 215.000 od čega su 105.000 stručni posjetioci iz 105 zemalja svijeta te 110.000 privatnih posjetilaca.
Slovenija – počasni gost Sajma
Na izuzetno posjećenom paviljonu Slovenije koja je ove godine bila počasni gost Sajma, publici se predstavilo oko 70 autora, pjesnika i mislilaca iz Slovenije, među kojima ću nabrojati samo neke: Jan Wagner, Tanja Petrič, Uroš Prah, Goran Vojnović, Alen Bešić, Alenka Zupančić, Aleš Šteger i dr. Slovenski paviljon je bio magnet za publiku uz počasni moto „Saće riječi – Waben der Worte“. Na sajamskoj izložbi po imenom „Books on Slovenia“, predstavljeno je oko 400 naslova.
Ovogodišnji Sajam otvorila je slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar, koja je u svom govoru istaknula značaj knjige za Slovence. Njen govor je ostao u sjeni izlaganja poznatog slovenskog filozofa Slavoja Žižeka koji se u svom govoru referirao i na događanja na Bliskom istoku istaknuvši da je Izrael na dobrom putu da postane diktatura, a da se na drugoj strani Palestinci doživljavaju kao problem. Na njegov govor burno je reagiralo nekoliko posjetilaca optužujući ga da relativizira aktualna događanja.
Žižeku se suprostavio državni sekretar za evropske poslove Uve Beker (Uwe Becker) koji je nekoliko puta izlazio iz dvorane. On je optužio Žižeka da relativizira zločine Hamasa, ali je filozof odbacio njegove optužbe.
“Samo čitajući knjige možemo postati svjesni situacije”, istakao je Žižek, dodavši kako je terorizam protiv Izraela u suprotnosti sa vrijednostima za koje se zalaže Frankfurtski sajam knjiga, ali protiv vrijednosti Sajma je i odgađanje dodjele nagrade palestinskoj autorici Adaniji Šibli(Shibli), uz obrazloženje da se ceremonija dodjele nagrade pomenutoj autorici odlaže zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Pojedini gosti i sudionici glasno su protestirali nakon govora Žižeka, napustivši dvoranu što je učinio i gradonačelnik Frankfurta Majk (Mike) Josef.
A gdje smo mi?
Ni na ovogodišnjnem Sajmu knjiga u Frankfurtu nije bilo izdavača iz Bosne i Hercegovine. Nekoliko bh. autora bilo je zastupljeno na “tuđim” štandovima. Nekima su publicirana djela koja su preveli na strani jezik, dok su neki zastupljeni na drugim jezicima kao autori čija su djela prevedene. Sve u svemu, trag Bosne (i Hercegovine) na ovom Festivalu pisane riječi bio je skoro nevidljiv, za razliku od proteklih godine, čak i u ono ratno vrijeme, kada je bilo pregršt izdavača iz BiH koji su “branili” boje naše Domovine.
Na Sajmu sam, što je postala tradicija od početka 90-ih godine prošlog stoljeća, sreo poznatog bh. književnika i izdavača Šimu Ešića te smo o aktualnoj situaciji razmijenili nekoliko riječi. Mišljenja smo da naša država s ovakvim političkim uređenjem, te osobama koje nas predstavljaju ne čini ništa kako bi olakšala kulturnim radnicima, tj književnicima i izdavačima da se nađu na ovako reprezentativnom mjestu gdje se odnosom prema kulturi, može “pročitati” odnos države prema civiliziranim svjetskim tokovima, koji nas u mnogim segmentima zaobilaze.
Doviđenja dogodine
Prije nego što su spuštene zavjese ovogodišnjeg Sajma knjiga u Frankfurtu, Slovenija kao počasni gost Sajma se oprostila i zahvalila na gostoprimstvu, te tradicionalno predala ulogu počasnog gosta Italiji. Ceremoniji su prisustvovali, između ostalih Katja Stergar, direktorica Slovenske književne agenture (JAK), te Mauro Maca (Mazza) posebni izaslanik italijanske vlade.
Sljedeći Sajam knjiga u Frankfurtu bit će održan od 16. do 20. oktobra 2024. godine.
