Naime, prema Pravilu za zemlje zapadnog Balkana, koje je usvojeno 2015. godine, svi radnici iz BiH, Albanije, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i s Kosova koji mogu dokazati da ih njemački poslodavac želi zaposliti imaju mogućnost da dobiju radnu vizu čak i bez stručnih kvalifikacija ili poznavanja njemačkog jezika.
Ovo pravilo ističe krajem godine, a uvedeno je kako bi se, nakon velikog broja podnesenih zahtjeva za azil u Njemačkoj iz našeg regiona, smanjio pritisak na njemački azilantski sistem i ekonomskim migrantima omogućilo da, umjesto da zloupotrebljavaju sistem socijalne zaštite u Njemačkoj tokom procesuiranja zahtjeva za azil, za vizu apliciraju u zemljama svog porijekla.
Što se tiče broja zaposlenih, u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke kažu da je Ambasada Njemačke u Sarajevu prošle godine izdala 17.254 vize, od čega se 11.939 odnose na vize u svrhu zaposlenja. Na ovaj broj treba dodati i 2.362 vize izdate za doseljavanje djece u Njemačku, te 2.604 za doseljavanje bračnih drugova.
Njemački političari i mediji ističu da se uvođenje ove uredbe pokazalo uspješnim jer je značajno smanjen pritisak na azilantski sistem u Njemačkoj, ali je ujedno i pojačan pritisak na njemačke ambasade u ovim zemljama, jer je ogroman broj zahtjeva otežao rad odjeljenja za izdavanje viza, s obzirom na to da se na dobijanje radnih viza po ovom pravilu čeka i duže od godinu dana.
U Ambasadi Njemačke u Sarajevu kažu za “Nezavisne” da Njemačka savezna agencija za rad do kraja 2020. godine može izdavati saglasnosti za sve vidove zapošljavanja za državljane ovih zemalja.
- Unutar njemačke savezne vlade se trenutno vode razgovori o produženju primjene ovog pravila za zemlje zapadnog Balkana. Odluka savezne vlade treba da bude donesena do sredine ove godine – kažu u Ambasadi.
U samoj Njemačkoj pojavljuje se otpor produženju ove uredbe. Tako je, na primjer, Hrišćansko-demokratska unija, najjača stranka u Njemačkoj, iz koje dolazi i savezna kancelarka Angela Merkel, izrazila stav da ovo pravilo ne treba produžavati.
- Nema nikakvog smisla naše tržište rada kroz ovo pravilo otvoriti za nekvalifikovane radnike kada mi već imamo veliki broj nezaposlenih u ovim oblastima – rekao je Matijas Midelberg, portparol CDU za pitanja unutrašnjih poslova, a prenosi Njemačka novinska agencija.
Njemački mediji ističu da odluka još nije donesena, a da će prije odlučivanja biti konsultovani poslodavci, koji bi trebalo da daju svoju ocjenu koliko je ovo pravilo doprinjelo jačanju privrede.
Osm toga, na odluku će možda uticati i novi Zakon o useljavanju stručne radne snage, koji je na snagu stupio 1. marta, po kojem će iz zemalja koje nisu u EU kvalifikovani radnici bez akademske titule imati mogućnost da lako i brzo dobiju vizu za posao u Njemačkoj.
Izvor: hayat.ba
