Stanovništvo u slivu rijeke Vrbas se za samo par dana susrelo se sa tri ekološka incidenta- zagađenim zemljištem u Poslovnoj zoni “Incel”, ogromnom plutajućom mrljom u Vrbasu i sa desetak hiljada kubika smeća kojim je doslovno zatrpana HE “Bočac”.
U istom periodu, dok smo strahovali da li nam je zdravlje ugroženo, uvidjeli smo i koliko su nadležne institucije nestručne, nesposobne i neodgovorne. Pravdali su se da to nije u njihovoj nadležnosti, da nedostaje novca, a za pojedine incidente okrivili su alge, pa i propalu privatizacijsko-tranzicijsku priču.
A građanima je ostalo samo da nagađaju da li su opasne materije već dospjelo do podzemnih voda ili do vode koju pijemo? Da li su otrovi i hemikalije dospijeli i u oranice i da li je hrana iz sliva Vrbasa bezbjedna za ljudsku ishranu.
Niko nije našao za shodno na da kaže koje su moguće posljedice ovih incidenata ili šta da preduzmemo i kako da se zaštitimo.
Odgovori nadležnih institucija su izostali, a one koje nam je dao profesor banjalučkog Prirodno matematičkog fakulteta Čedomir Crnogorac samo su još više potvrdili da smo u cijeloj priči prepušteni sami sebi.
Foto RAS Srbija
Izrazio je ozbiljnu sumnju u tvrdnje “Voda Srpske” da je ogromnu mrlju na Vrbasu izazvao prirodni fenomen “cvjetanja algi”. Mrlja je po njemu nastala usljed djelovanja čovjeka, odnosno ispuštanja transformatorskog ulja i rđe od željeza u Vrbas.
“Moje dugogodišnje iskustvo kaže da je ono što smo imali prilike vidjeti da teče Vrbasom nastaje rezanjem određene željezne građe koja se vrši u objektima u slivu Vrbasa uzvodno i potom se zajedno sa transformatorskim uljem ispušta u rijeku, i apsurdno je govoriti o nekakvim algama i prirodnim uzrocima”, ističe Crnogorac za BUKU.
Na naše pitanje pitanje kako to da niko od nadležnih nije ispitao i utvrdio o čemu je riječ, ako je svima, pa i njima, poznato da cvjetanju algi sada nije vrijeme, profesor kaže da nije isključeno da je ispitivanje urađeno.
“Možda je ispitivanje i urađeno, mi to ne znamo. A ako jeste bilo bi korektno o tome obavjestiti javnost, a ne da svi mi pretpostavljamo o čemu se ovdje radi”, naglasio je.
Komentarišući prvi slučaj koji je šokirao javnost- pucanje zaštitne mreže Eko centra Bočac kada je prema procjenama stručnjaka najmanje desetak hiljada kubika plastičnih kesa, boca, dijelova aparata i drugog kabastog otpada, doslovno zatrpalo smećem HE ‘Bočac’ , kaže da je zastrašujuće da još uvijek o ovom slučaju nemamo nikavu analizu.
Takođe, postavlja i pitanje, kako je moguće da se prikupi tolika količina otpada u tako kratkom roku i kako se uopšte moglo očekivati da jedna mreža sve to zadrži.
Sve ovo pokazuje, dodaje profesor, da ne postoji uzajamna saradnja kada je u pitanju zaštita Vrbasa u RS i FBiH, što je apsurdno.
“Ovdje se radi o jednom javašluku, nepoznavanju problema i nepoznavanju uzroka koji do ovoga dovode”, istakao je profesor.
Dotakli smo se i slučaja kontaminiranog zemljišta u krugu Incela, na što je profesor rekao da je ovaj slučaj tek sada dospio u javnost, ali da je odavno poznato da se velike količine kancerogenog ulja piralen nalaze u krugu nekadašnjeg giganta „Incel“.
Požar u Incelu 9. marta
“Znalo se za to, ali su reakcije izostale. Zašto? Ili nije bilo para ili je neko čekao da to samo nestane, a to je žalosno i za grad Banjaluku, ali i za nas sve “, zaključio je Crnogorac i dodao kako se kod nas na prevenciji slabo šta radi. Uvjerili smo se se u to i kada je o poplavama riječ. Nisu one iznenadile stručnjake, ističe, već samo one koji „dozvoljavaju“ uništavanje životne sredine i ništa ne rade kako bi spriječili buduće katastrofe.
Buka.magazin
