Aritmije predstavljaju poremećaje srčanog ritma, a nastaju zbog poremećaja u stvaranju, odnosno provođenju električnog impulsa odgovornog za rad srca. Aritmija, kaže dr. Adnan Delić, kardiolog, uzrokuju da vaše srce kuca prebrzo, presporo ili neredovno.
Normalan rad
Srčana aritmija može davati osjećaj lepršanja ili lupanja srca.
” Normalan srčani ritam naziva se sinusnim, jer potječe iz sinusnog čvora. Taj ritam je pravilan, tj. razmaci između otkucaja su ravnomjerni. Brzina normalnog rada srca dosta varira. Naprimjer, tokom sna je normalno da srce uspori broj otkucaja i do 30 u minuti, a, s druge strane, mlada i zdrava osoba u teškom naporu može imati i frekvenciju od 200 otkucaja u minuti, a da je ritam i dalje uredan ” govori dr. Delić.
S druge strane, kazuje ljekar, proces nastanka i/ili provođenja impulsa može biti poremećen i onda govorimo o aritmijama. U najširem smislu, bilo koje odstupanje od normalnog rada srca predstavlja aritmiju. Međutim, većina ljudi (više od 99 posto) svakodnevno ima barem blage aritmije, tako da ne predstavljaju sve aritmije problem koji treba liječiti.
” Postoji veliki broj vrlo različitih aritmija. Možemo ih dijeliti na razne načine, ali je možda najjednostavnija podjela na aritmije kod kojih srce radi presporo, prebrzo te aritmije kod kojih je ritam nepravilan. Neke od njih su potpuno bezopasne, a druge su smrtonosne ” govori dr. Delić.
Povećan rizik
Aritmija je prilično česta pojava, ističe dr. Delić, i obično se javlja kao posljedica sužavanja srčanih arterija ili reumatske groznice (postinfekcijsko stanje nastalo kao komplikacija neliječene streptokokne upale grla).
Također, način života utječe na povećan rizik od nastanka srčanih oboljenja, pa samim tim i na nastanak aritmija. Tu su pušenje, pretilost, fizička neaktivnost, povišen krvni pritisak, nivo lipida u krvi, te stres.
Pojava simptoma
Simptomi nisu toliko očiti kada je u pitanju aritmija. Tek povremeno mogu se pojaviti vrtoglavica ili napadi angine pektoris. Aritmije se uglavnom očituju osjećajem lupanja srca te težim simptomima uzrokovanim poremećajima krvotoka. Ubrzani otkucaji mogu nastati kao posljedica pojačane snage kontrakcije srca ili poremećenog srčanog ritma. Liječenje uglavnom ovisi o uzroku poremećaja.
Većina aritmija se u današnje vrijeme uspješno liječi, kaže dr. Adnan Delić, kardiolog.
“Prvi korak je uvijek uspostavljanje tačne dijagnoze, za šta je potrebno snimiti EKG tokom trajanja aritmije. To je često nemoguće uraditi i onda je od velike pomoći tzv. holter EKG. To je mali uređaj koji pacijent nosi sa sobom i koji stalno snima srčani ritam.
” Time se za 24 sata dobije zapis kao da ste snimili EKG dug 1.250 metara” govori dr. Delić.
Ponekad su aritmije rijetke te se ne zabilježe ni na 24-satnom holteru pa je potrebno snimati i višednevni holter EKG.
” Za uredan rad srca potrebno je da je srčani mišić snažan, da su srčani zalisci (koji služe kao ventili za usmjerenje toka krvi) zdravi. Međutim, potrebno je i da je rad srčanih pretkomora i komora usklađen, tako da se aktiviraju određenom brzinom i određenim redoslijedom ” kaže dr. Delić.
Aritmologija je kompleksna grana medicine te, ako imate ili sumnjate da imate poremećaj ritma, svakako se nemojte liječiti na svoju ruku, nego se javite kardiologu.
Izvor: avaz.ba
