Brčko 

Pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju Veliki petak

Pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju Veliki petak, dan kad je na Golgoti razapet Isus Hrist.

Veliki petak ili Strašni petak je najznačajniji dan u nedjelji Stradanja. Ovo je dan hrišćanske žalosti, pa se na današnji dan praktikuje strogi post.

Smrt Isusa Hrista uvod je u radost Vaskrsenja koji ove godine pravoslavni vjernici proslavljaju 27. aprila.

 

Protojerej stavrofor Dragan Ćirković, arhijerejski namjesnik brčanski, izdvaja jedan praznik od svih ostalih koje prati Srpska pravoslavna crkva, a to je dan Hristovog vaskrsenja.

„Koristim ovu priliku da svim pravoslavnim hrišćanima čestitam veliki jubilej ovogodišnji, s obzirom na to da je sada 800 godina od dobijanja autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve“, kazao je Ćirković.

Naglašava da je Vaskrs dan kada se trebamo sjećati pobjede svjetlosti nad tamom, pobjede dobra nad zlom te pobjede života nad smrti.

„Svim pravoslavnim vjernicima želim svakovrsno dobro, mir, sreću, blagostanje i da nas sve Božiji blagoslov prati u našim životima, sve pozdravljam našim pobjedonosnim pozdravom ‘Hristos vaskrse’“, prenosi u svojoj poruci.

Ćirković napominje da Hristos nije ustao iz mrtvih, onda bi uzalud bilo vjerovanje, nadanje i propovijedanje pravoslavnih vjernika, jer Hristovo vaskrsenje jeste temelj pravoslavne vjere.

 

Put Isusa Hrista prije vaskrsenja i stradanje na Golgoti

“Prije samoga vaskrsenja gospoda Isusa Hrista, znamo da je Isus tri godine bio na svojoj misiji do tridesete godine svoga života. Krenuo je kao Bog i kao čovjek u spasonosnu misiju za cijeli ljudski rod. Dakle, u ličnosti Isusa Hrista ugleda se božanska i čovječanska priroda, koja se ne sliva jedna u drugu. Kao čovjek, sam Bog se obukao u čovjeka i došao na zemlju u liku Isusa Hrista, jer je bilo neophodno zbog toga grijeha koji se namnožio na zemlji, odnosno zbog pada naših praroditelja u Raju, da sam Bog dođe na Zemlju da nam pokaže kako treba da živimo, da među nama vlada mir, sloga, slaganje, najprije ljubav, a potom po svojoj božanskoj prirodi Hristos je činio čuda koje niko drugi nije činio.

 

Sve je to zapisano u neprolaznoj knjizi Svetoga pisma – Bibliji, jer gospod Isus Hrist je činio samo dobra djela. Slijepi su progledali, hromi su prohodali, bilo koju bolest Hristos je izliječio. Naposlijetku, on je vaskrsnuo iz mrtvih. O tome su pisali, ne samo sljedbenici Isusa Hrista, nego i najpoznatiji historičari, rimski i jevrejski, koji su govorili da se pojavio jedan čovjek, kojega su zvali Hristos i postavljali su pitanje da li za njega može da se kaže da je samo čovjek, jer je činio djela koja niko drugi nije činio.

Poslije svega toga što je Hristos učinio, ljudi su ga uhvatili i osudili, iako za to nisu imali razloga. Oni su našli dva lažna svjedoka koji su ga osudili jer je rekao da će za tri dana srušiti Jerusalemski hram i sagraditi ga, i to je bila njegova osuda.

Jevreji su rekli da oni imaju zakon i da po tom zakonu on mora da umre. Isus Hristos kao da je nagovijestio da će stradati na Golgoti. I on je, zaista, krenuo tim putem stradanja, gdje danas mnogi hodočasnici idu u toku ove strasne sedmice. Dakle, kada je ponedjeljak do samoga Vaskrsa, da prođu svim tim stazama kojima je Hristos išao. Mi imamo ovdje u Hramu krst koji je prošao tim stazama u Jerusalemu, koji je bio na Hristovom grobu”, ističe Ćirković.

Naposlijetku kaže da je vaskrsenje dato sljedbenicima Hrista kao poruka otvaranja vječnosti za sve ljude, jer je „upravo Hristovim dolaskom na Zemlju ponovo obnovljena veza čovjeka sa Bogom“.

Još vijesti iz ove kategorije