Fizička neaktivnost je globalni problem koji prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije ima ozbiljne posljedice na ljudsko zdravlje. Prema njihovim podacima jedna od četiri osobe nije dovoljno fizički aktivna, a ovaj podatak se posebno odnosi na adolscente.
Istraživanja također pokazuju da su djeca sve manje fizički aktivna i da slobodno vrijeme radije provode ispred televizora ili kompjutera. Nedovoljna fizička aktivnost kod djece može imati zdravstvene posljedice u kasnijoj životnoj dobi, ali i trenutne posljedice na pravilan rast i razvoj djece. Posljednja istraživanja pokazuju da otprilike dva miliona smrti svake godine uzrokuje nedostatk fizičke aktivnosti.
Fizička neaktivnost posljedica je urbanizacije, češćeg korištenja prijevoza, poslova koji zahtjevaju rad u zatvorenom prostoru i ograničeno kretanje te nedovoljno korištenje slobodnog vremena za fizičke aktivnosti. Povećana urbanizacija rezultirala je s nekoliko okolišnih faktora koji također utiču na smanjenu fizičku aktivnost, a između ostalog tu su saobraćajne gužve, nizak kvalitet zraka te nedostatak zelenih površina i rekreativnih sadržaja u gradu i okolini.
Redovna fizička aktivnost jedan je od ključnih faktora za prevenciju i liječenje glavnih nezaraznih bolesti, kao što su bolesti srca, moždanog udara, dijabetesa te raka dojke i debelog crijeva. Također, fizička vježba ili redovna šetnja pomažu u sprečavanju važnih faktora rizika bolesti poput hipertenzije, prekomjerne težine i pretilosti, a povezan je s poboljšanim mentalnim zdravljem, kašnjenjem pojave demencije i poboljšanim kvalitetom života. Samo 30 minuta šetnje svakog dana značajno će poboljšati opće zdravlje i mentalno stanje čovjeka pa stručnjaci savjetuju da iskoristite slobodno vrijeme za odlazak na obližnje planine u uživate u svježem vazduhu.
Izvor:klix.ba
foto:aura.ba
