Mladi u Jugoistočnoj Evropi, pogotovo oni iz zemalja koje nisu dio Evropske unije (EU) uglavnom su nezaposleni.
Oni koji ipak rade, većinom su u privatnom sektoru, ali priželjkuju siguran posao u javnoj službi. Takvih je 74 posto. Smatraju da im je za dobijanje posla potrebna politička veza ili partijska knjižica, javlja Radio Slobodna Evropa.
Njih čak 78 posto brine što ne radi i ne može naći posao, bez obzira da li su njihove zemlje u EU ili ne, pokazala je Studija o mladima Jugoistočne Evrope, koju je među 10.000 osoba od 14 do 29 godina uradila Fondacija “Friedrich Ebert” iz Njemačke.
Porazni su i podaci o neaktivnim mladim ljudima, koje je u utorak, 24. septembra, prezentovanoj studiji navela ova fondacija.
Migracije su danas tema koja dominira ovim prostorom, pa čak i ako su njihove zemlje članice EU, mladi žele otići ‘trbuhom za kruhom’. Razlika je, međutim, u tome koliko žele ostati van granica svoje domovine.
“U BiH 58 posto mladih ljudi želi da ode na period duži od 20 godina, dok u Bugarskoj 63 posto kaže da želi da ode, ali na period do pet godina. Članstvo u EU nekako smanjuje potrebu mladih za dugoročnom emigracijom”, objašnjava Vasić.
Najviše mladih iz regiona želi da ode u Njemačku, posebno je to izraženo na primjeru BiH, gdje se 47 posto mladih izjasnilo da je to za njih ‘obećana zemlja’. Izdvajaju se u tome mladi Crnogorci, za koje su Sjedinjene Američke Države najpoželjnije.
Jedan od okidača za odluku da se napusti zemlja je korupcija, ali i negativna percepcija o stanju u zemlji u kojoj žive mladi.
Mladi Jugoistočne Evrope svjesni su da postoji visok stepen korupcije u javnim institucijama. Takve prakse osuđuju, napominje Ema Smolo iz Fondacije “Friedrich Ebert”.
“Međutim, postoji tu neka prećutna tolerancija spram neformalnih ekonomskih praksi, odnosno davanja mita, podmićivanja, ukoliko je u principu lična korist. Mladi su svjesni problema oko sebe i svjesni su kako to usporava njihov napredak, generalno zemalja u regionu, ali isto tako su spremni da progledaju kroz prste, jer su svjesni da je to jedini način da se pomaknu sa statusa quo”, smatra Smolo.
Tako se dovode u pitanje i same vrijednosti prema kojima mladi u regionu žive. Činjenica je, kaže direktor Regionalnog ureda Fondacije “Friedrich Ebert” Feliks Henkel, da postoji ogromna podrška građana za ulazak zemalja regiona u EU, ali mladi ne priznaju vrijednosti koje se promovišu u evropskoj zajednici.
Povjerenje svedeno na najuži krug ljudi
“Ono što je uznemiravajuće ovdje je da djeca trpe socijalne razlike, ksenofobiju i nacionalizam, maskiran patriotizmom, a sve to dolazi iz porodice. Ova djeca te vrijednosti usvajaju od svojih roditelja i taj trend je prisutan u Albaniji, Bugarskoj… Sve se to može podvesti pod tradicionalne vrijednosti – porodica, religija. Ove vrijednosti jačaju ovdje i direktna su posljedica političke i ekonomske nesigurnosti”, zaključuje Henkel.
Jaka porodica bitna je za mlade ovog dijela Evrope. Osamostaljivanje teče jako sporo, za razliku od njihovih vršnjaka u razvijenim zemljama Evrope, kaže Ema Smolo.
“Nepovjerenje spram političkih institucija, spram sigurnosti u zemlji ojačava bliske veze sa porodicom i povjerenje je svedeno na najuži krug ljudi”, objašnjava Smolo.
Prema istraživanju ove fondacije, čak 76 posto mladih u BiH ostaje jako dugo u roditeljskom domu.
Izvor/foto: Fokus.ba
