Omer Begović, 72-godišnji diplomirani ekonomista u penziji, živi u gornjovakufskom naselju Vrse, a nakon 35 godina u struci okrenuo se vrtlarstvu.
Sigurno tržište
U svom vrtu veličine pola dunuma ima rasadnik šipurka ili šipe, kako ga zovu u njegovom kraju, a godišnje proizvede oko 20 hiljada mladih sadnica. Sadnice proizvodi iz grančica, posadi ih u rasadnik, a godinu kasnije ih prodaje ili presađuje.
Omer je jedini proizvođač sadnica šipurka na području Bosne i Hercegovine, a njegove sadnice imaju procent ožilavanja 98 posto. S obzirom na to da su mlade sadnice veoma osjetljive na hladnoću, on je napravio posebni niski plastenik te su potpuno zaštićene dok traju zima i hladnije vrijeme.
Do sada ima skoro 40 dunuma zemljišta zasađenog šipom i sigurno tržište za nju. Pravi i pekmez od šipurka, koji je organski proizvod bez ikakvih aditiva i konzervansa.
– Šipurak je otporan, a 15 puta više sadrži vitamina nego bilo koja biljka na svijetu. Može rasti na svakom zemljištu osim u bari. Jedina mu je mana što se ne može jesti bez prethodne pripreme – kaže Begović.
Dodaje da se košpice od šipurka koristi za proizvodnju ulja koje je veoma cijenjeno u kozmetičkoj industriji.
Organska proizvodnja
– Šipurak je iskoristiv i kao plod i kao cvijet. Pogodan je za organsku proizvodnju jer mu nisu potrebni nikakvi pesticidi, on sam sebe štiti. Sirće od šipurka je najzdraviji konzervans i najosjetljivija hrana potopljena u njemu se neće pokvariti duže vrijeme – objašnjava Begović.
Učio na greškama
Begović se već desetak godina bavi i kalemljenjem voćki i tvrdi da je postotak uspješnosti 90 od 100 posto. Kalemi razne vrste jabuka i krušaka, višnju, trešnju, orah, šljive, hašlame, kesten itd. Najprije je to bilo za svoje potrebe, a potom je iščitavao literaturu i na greškama učio kako biti uspješniji.
IZVOR: Avaz.ba
