Pohod na Ajvatovicu na brčanski način

JP Komunalno Brčko
Foto: Otisak.ba

Ove godine je na Ajvatovicu krenula šestočlana konjica iz Brčkog, na čelu sa Aziz-agom Šehovićem.

Nakon defilea gradom, 22. juna ispred brčanske Bijele džamije ispraćeni su konjanici na pohod dug oko 220 km.

Iako je plan bio osam dana te da vremenski uslovi „nisu išli na ruku“, konjanici su ovaj put prešli za šest dana, kazao je na početku razgovora za Otisak.ba Aziz-aga Šehović.

„U Rašljanima smo imali veličanstven doček, gdje nas je predsjednik mjesne zajednice Mujo Šabanović pozvao u Mjesnu zajednicu, i tu nas je izgotivio starim bošnjačkim tradicionalnim jelima. Tu mi se isto obratio jedan mali Ravkić, nema ni 15 godina: ‘Azize, bi l’ ja mogo sa mojim konjem krenuti sa vama na Ajvatovicu?’. Rek’o: ‘Moraš roditelje pitati da l’ imaš konja sposobna za taj put’. Kaže: ‘Konja imam sposobnog, odo’ ja oca pitati’. Kad je pit’o oca, meni je drago bilo da je sasvim slučajno tako jedan dječačić s nama poš’o gore, tako mlad, na mlađima svijet ostaje. Ja sam ga upozorio da je to put jako naporan, da se spava pod vedrim nebom i slično. ‘Ne, ne’, kaže: ‘Za mene nemaš problema, pored moje škole gdje sam bio učenik generacije, ja radim u šumi, tako da to za mene ništa nije naporno’“, ispričao je Šehović.

Rekao je da je planinu Majevicu bilo jako teško preći, te da ih je uhvatio mrak, nevrijeme, a noćili su u selu Zahirovići.

„U sabah kad smo ustali, odmah smo se organizovali da što prije pređemo Smoluću, da dođemo u Puračić. U Puračiću nam je Hazim Osmanović napravio veličanstven doček. Napravili smo defile sa zastavama Bosne i Hercegovine i Medžlisa Islamske zajednice kroz Puračić. U kružnom toku je kulturno-umjetničko društvo odigralo neke igre, momci su svirali lijepe sevdalinke. Mi smo napravili dva počasna kruga u kružnom toku, poslije su nas odveli u Seharu na večeru dobru, isto bošnjačka tradicionalna jela, gdje su svakog konjanika okitili peškirima, zatim konje nekim lijepim vezovima i ukrasima i tako. Tu smo noćili na vašerištu u Puračiću i sutra je slijedio put preko Ozrena“, nastavlja on priču.

‘Svoje voli, tuđe poštuj’

Kazao je da je Ozren bila također teška planina za savladati, da ima dosta teških puteva preko kojih mogu samo koza i ovca proći, a da su to za konja jako ekstremni uvjeti.

„Tu smo dosta vidjeli ovčara koji su dolazili u Posavinu, čuvali ovce. Sjećaju se Omerbegovače, Brke, gdje su ovce napasali, i pozvali su nas kod njih na kafu i sok. Jednog bih izdvojio od njih, Jovana domaćina, kod kojeg smo ostali sat vremena i koji je stvarno bio jako ljubazan prema nama. Rek’o je: ‘Svoje voli, tuđe poštuj i svaka vama čast da ste na tome putu. Znači da ste čestiti, vrijedni ljudi’“

Šehović je naveo da se na Ozrenu dogodila jedna nezgoda.

„U mom kadru je bio ratni vojni invalid Halid Sulejmanović, koji je mene zamolio ako može sa nama da ide na Ajvatovicu. Ja sam rek’o: ‘Nisi ni neki vješt konjanik’, – ‘Azize, učesnik sam rata, ja bi’ volio ić’ na konju, a Boga mi, pomognem i na imanju’. E, rek’o: ‘ Kad je tako, evo ti moja kobila Ledi, ona je poslušna, pokorna, i hajde s nama’. Međutim, kad je jah’o kroz ograde gore i šiblje na Ozrenu, izgubio je aparat za slušanje, a jedno oko nema, bio je u Jordanu. Znači, nema jedno oko, na drugo samo vidi 20 posto. U jednom momentu kad smo se mi dograbili platoa i boljeg gore mjesta za jahanje, mi smo malo jurišali s konjima, on je skren’o u pogrešnom pravcu. Ja sam njega stig’o. Trebalo mi je dva-tri km da ga stignem. ‘Halide, kud ideš’. Pa kaže: ‘Ne čujem’. ‘To oka malo što imaš, što se ne okrećeš. Vidiš da si se odvojio od kolone’. Ja sam njega zaustavio, ovi su moji drugi konjanici već malo otišli dalje. Kad sam ja pit’o jednu ženu: ‘Jesi vidjela ti konjicu’, kaže: ‘Ja, ja, otišli su tamo’. Međutim, ona je nas uputila u pogrešnom pravcu. I onda, mi smo se ponovo vratili za našom konjicom, al’ dva sata, puno, oni su odmakli prema Zavidovićima. Tako da smo ja i moj Halid u jako teškim uvjetima morali zanoćit na Ozrenu. Mi smo zanoći na Ozrenu. Ujutro oko četiri sata, još se nije dobro vidjelo, ja sam početo konje sedlat jer su i oni pitali gdje smo mi, a baterija mi je otišla, nisam ih mogao nazvati. Spuštali smo se od Ozrena prema selu Imamovići. Vidjeli smo jednog ovčara: Kaže: ‘Niste vi zalutali, samo nastavite. Dolazi selo Imamovići, spuštate se prema Lašvi i vi ste u Zavidovićima’. Tako smo ujutro i uradili, spuštali se prema Zavidovićima. Naišla je patrolna policija, rek’o: ‘Da nije slučajno ovdje jučer prošla jedna konjica?’, kaže: ‘Jeste, oni kampuju, eno ih gore kod tehničkog pregleda. Ne možete ih zaobići na vašem putu od Zavidovića prema Žepču, vidjet ćete konjicu’. Mi smo došli kod njih oko sedam sati, oni još nisu ustali… Stigli smo u Zavidoviće.“

Poseban respekt za gospođu Nadu

Aziz-aga dalje priča da ih je u Žepču ugostio jedan Dženan, ratni vojni invalid koji radi u Općini Žepče.

„Bili smo gosti na njegovoj vikendici. Taj put od Žepča do Topčić Polja je jako naporan. Tu se moja kobila Ledi povrijedila. Onda smo noćili u Topčić Polju. Iz Topčić Polja smo krenuli dalje prema Zenici, preko Ovnaka do  mjesta Maline. U Malinama su ljudi bili jako ljubazni. Tu moram izdvojit domaćine. Mi smo na jednom platou napravili šatore i zanoćili. Oni su nosili pite, sir. To se zove, mislim, jedan Zlatić, iz Mjesne zajednice koji su došli, a putem radija su čuli naše namjere…“

U Travniku ih je dočekala gospođa Nada, Hrvatica, koja, kako naglašava Šehović, zaslužuje poseban respekt.

„Osušila nam je garderobu. Kad nas je ona izgotivila, nastavili smo put prema Turbetu. Tu se naše putovanje, tih šest dana i završava. U Turbetu smo bili kod domaćina Senada Pajića, milicionera. On je našao napuštenu kući i štalu, gdje smo mi konje udomili. Tu smo bili do subote ujutro u šest sati. U subotu u šest sati smo ustali i došli u Karaulu do 7. Onda smo išli defileom od Karaule, kroz Donji Vakuf, do Prusca…“

Naser Orić najokićeniji konjanik

U Pruscu su prenoćili, Oružane snage su napravile večeru. Ujutro je počelo prozivanje barjaktara, i krenuli su prema platou…

„Prema raspukloj stijeni. To se odvijalo negdje do 3 sata, kad su prozivani pobjednici. Naser Orić je prozvan najokićenijim konjanikom. Ja sam jedan od prvih koji mu je čestit’o. A meni je puno Zeničana čestitalo na mom trudu. Jer ovo što sam ja uradio, to niko nije uradio niti je ko spreman žrtvovati se i krenuti na taj put. Ja sam bio odlučan u rek’o sam: ‘To se može’. I pokaz’o sam da se može i prezentov’o sam naš grad na jedan lijep i kulturan način“, kazao je Šehović, koji je pet puta zaredom, do ove godine, bio proglašavan najokićenijim konjanikom na Ajvatovici.

Planovi za sljedeću godinu

Istakao je da se pohod na Ajvatovicu planira i za sljedeću godinu, te otkrio da će učešće uzeti i proslavljeni bokser Menso Peljto.

„On to želi, on je moj komšija. Vidjeli smo se na kafi, rek’o: ‘Menso, dobit ćeš moj najboljeg konja obučenog. Meni bi bila čast da odemo ja i ti, normalno i ostali’. Tako da je to Menso rado prihvatio.“

„Možda ne ovakav način, ali mene dok zdravlje služi ja ću ići na Ajvatovicu. Kako? Vidjet ćemo. Taman kad bi me na konja stavili, ja ću ići“, naglasio je Aziz-aga.

Organizator šestog brčanskog pohoda na Ajvatovicu je Konjički klub „Djeca vjetra“, uz pomoć Medžlisa Islamske zajednice i Vlade Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

„Naš pohod je bio pozitivno ocijenjen kod građana, da li srpske, da li hrvatske nacionalnosti.  Moram da kažem da je to jedan prelijep osjećaj. Jahanje kroz Bosnu, očuvanje bošnjačke tradicije. To se mora doživjeti. A gore su konjanici, posebno poštovani  u centralnoj Bosni“, istakao je na kraju razgovora za Otisak Aziz-aga Šehović.

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u Bosni. Ajvatovica je duboko ukorijenjena u identitet Bošnjaka sa tradicijom dugom više od pet stotina godina.

 

(Otisak.ba)

BIRAM OPORAVAK

Copyright

Svi članci, video sadržaji i fotografije objavljeni na zvaničnom web site-u BDC Televizije mogu se prenositi na drugim medijima uz obavezno navođenje izvora, a ako je riječ o vlastitim sadržajima ovog portala, intervjuima, video i foto reportažama, komentarima i drugim autorskim člancima, uz navođenje izvora obavezno je staviti i link na orginalni tekst, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uvjetima.

Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet portalu BDC TV prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta.

Vrtni centar NOVI VRT